Projekt Centar oblikovanja svakodnevice (COS) polazi od teze kako između kulture i svakodnevnog života postoji duboka veza, odnosno kako kulturne i kreativne aktivnosti, u najširem spektru značenja, a posebno u području dizajna, imaju sveprisutan učinak na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako živote svih nas učiniti kvalitetnijima, iskustveno bogatijima, stimulativnijima i slojevitijima.
Ovim projektom utvrdit će se postojeće stanje i istražiti mogućnosti uspostavljanja novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi zasnovanog na modelu participativne demokracije. Ona za svoju polazišnu točku ima građane kojima se kroz institucije omogućuje aktivno doprinošenje stanju vlastitog društvenog realiteta. Kako bi se ovaj suvremeni model mogao početi provoditi u praksi, nužna je i transformacija samih institucija, od prilagodbe za koordinaciju upravljanja resursima do osnaživanja institucionalnih kapaciteta u razmjeni iskustva i umrežavanja raznolike arhivske i istraživačke građe na temu dizajna, primjenjene umjetnosti i arhitekture.
Ishod dvogodišnje suradnje hrvatskih strukovnih udruženja na području primijenjene umjetnosti i dizajna (Hrvatskog dizajnerskog društva - HDD, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH), središnje muzejske institucije za područje dizajna (Muzeja za umjetnost i obrt - MUO), umjetničke organizacije (Bacači sjenki) i lokalne samouprave (Grad Zagreb) - definirat će model sudioničkog upravljanja u kulturi za potrebe osnivanja Centra oblikovanja svakodnevice kao platforme. Za involvirane institucije i organizacije to, između ostalog, znači da će dobiti platformu unutar koje će izgrađivati nove sadržaje i nove vrijednosti, otvarajući se međusobno na načine i u mjeri u kojoj to dosad nije bilo moguće. Dodatna vrijednost projekta je uključivanje građana prilikom definiranja stvarnih potreba lokalne zajednice Grada Zagreba.
U nacionalnom se kontekstu, unatrag nekoliko godina, aktualizirala tema civilno javnog partnerstva u kulturi. Jedan od zagovaratelja ovih principa je Zaklada Kultura nova, koja kroz svoje djelatnosti preispituje kulturne politike i temelje potrebne za razvoj novih upravljačkih praksi u kulturi koje počivaju na principu sudjelovanja. Zahvaljujući takvim inicijativama, trenutno se na državnoj razini provodi više od 30 projekata nastalih u sklopu poziva Europskog socijalnog fonda “Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi". Jedan od tih projekata je upravo i Centar oblikovanja svakodnevice.
Projekt Centar oblikovanja svakodnevice (COS) kao svoju glavnu aktivnost ima razvoj modela sudioničkog upravljanja u kulturi zasnovanog na modelu participativne demokracije. Ono za svoju polazišnu točku ima građane kojima se kroz institucije omogućuje aktivno doprinošenje stanju vlastitog društvenog realiteta. Sam model sudioničkog upravljanja pretpostavlja horizontalnu, a ne vertikalnu upravljačku, stvaralačku i programsko-organizacijsku praksu koja prevladava u hrvatskim institucijama. Sudioničko upravljanje podrazumijeva ista prava svih sudionika u upravljanju (projektom, programom, institucijom, platformom, itd.) te definirane načine za uključivanje korisnika (umjetnika, publike, lokalne samouprave, itd.) u osmišljavanje pojedinih sadržaja te u vođenje (projekta, programa, institucije, platforme, itd.).
Kroz dvogodišnju suradnju dva strukovna udruženja na području primijenjene umjetnosti i dizajna (Hrvatskog dizajnerskog društva - HDD, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH), matične kulturne institucije za područje dizajna (Muzeja za umjetnost i obrt - MUO), umjetničke organizacije (Bacači Sjenki) i lokalne uprave (Grad Zagreb), utvrdit će se postojeće stanje i istražiti mogućnosti uspostavljanja novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi.
U kontekstu COS-a, sudioničkim upravljanjem se povezuju i umrežavaju ključni dionici u kulturi čija je djelatnost vezana za razvoj dizajna i primijenjenih umjetnosti u svakodnevnom životu. Uloga svakog uključenog dionika u kulturi je različita, a upravo u tome i leži osnova za razvoj sudioničkog upravljanja. Iako posjeduju različite uloge u kulturnom sektoru, COS je zajednički fokus svih aktera oko kojeg se razvijaju odnosi i komunikacija među pojedincima, te se razmjenjuju znanja, iskustva, potrebe i resursi. Tijekom projekta rješavat će se problem nedostatnog kapaciteta partnerskih organizacija za provođenje sudioničkog upravljanja u segmentu vizualne kulture i dizajna, poboljšanje suradnje i strateške povezanosti uključenih partnera te osvještavanje i uključivanje lokalne zajednice u kulturne sadržaje iz segmenta vizualne kulture i dizajna.
Ishod takvoga rada trebao bi biti definirani model sudioničkog upravljanja u kulturi za potrebe osnivanja Centra oblikovanja svakodnevice. Cilj je tijekom trajanja projekta stvoriti preduvjete za njegovu održivost te ga testirati kroz niz istraživačkih i programskih aktivnosti. Jednom umrežene djelatnosti svih partnera postat će temelj za razvoj novog modela, za definiranje ciljeva i svrhe tog novog društveno kulturnog centra te uloge svakog uključenog i budućeg dionika.
Projektom će se dodatno educirati zaposlenici i članovi svih uključenih partnera na temu sudioničkog upravljanja u kulturi u formi radionica. Radna skupina ove projektne cjeline izradit će strateški dokument na temu sudioničkog upravljanja u kulturi čiji će sastavni dio biti početno i završno znanstveno istraživanje o stupnju znanja i iskustva zaposlenika, članova udruga i posjetitelja kulturnih programa na zadanu temu. Poseban doprinos ovom segmentu čine i istraživanja na temu (ne)iskorištavanja gradskih prostora za privremena kulturna i edukativna događanja koja će se provesti mapiranjem neiskorištenih gradskih prostora i održavanjem panela na istu temu.
Mreža dizajnerskog sjećanja jedna je od programskih cjelina projekta COS zasnovanog na sustavnijem dokumentiranju hrvatskog dizajnerskog nasljeđa. Dijelom je to i narativ hrvatskog identiteta, ali i mnogo šire od toga - riječ je o isprepletenosti dizajna i lokalne kulture, ekonomije i društveno-političkih okolnosti, lekcija o odnosu prema vlastitoj prošlosti i sadašnjosti te poštivanju dosadašnjih dostignuća, uspjeha i neuspjeha dizajnera i dizajnerica.
Mreža je zamišljena kao dinamični online arhiv posvećen dizajnerskom nasljeđu, baziran na prijašnjim i tekućim istraživanjima povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, primijenjene umjetnosti i svakodnevnog života koje su prvenstveno provodile i provode partnerske organizacije i institucije: Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Bacači Sjenki. Sama ideja ove programske cjeline proizašla je iz potrebe umrežavanja resursa – znanja i informacija o hrvatskom dizajnu – kao i želje da što više takvih informacija, saznanja, priča, tekstova, razgovora, fotografija, video i audiomaterijala ne bude fragmentirano već objedinjeno na jednoj online lokaciji i dostupno za korištenje svima u svrhu istraživanja, proučavanja i spoznavanja dizajna naše prošlosti i suvremenosti.
Objava Mreže dizajnerskog sjećanja
Lansiranje Mreže dizajnerskog sjećanja planira se za ožujak 2020. godine, a osim što će služiti kao repozitorij najrazličitijih medijskih sadržaja vezanih za dizajn, ona će se kontinuirano nastaviti nadopunjavati. Unutar Mreže bit će aktivni i brojni interaktivni tematski narativi koji će, služeći se sadržajem Mreže, stalno otvarati nove poglede na temu odnosa dizajna, visoke i popularne kulture, umjetnosti, društva, proizvodnje i svakodnevnog života.
Prilikom definiranja sadržaja Mreže, a i nakon lansiranja, građani će biti pozvani da doprinesu novim informacijama, tekstovima, fotografijama, svjedočanstvima i komentarima, u širokom rasponu od stručnih saznanja do sasvim osobnih sjećanja povezanih s određenim predmetima industrijskog, grafičkog, modnog i drugih oblika dizajna, autorima, mjestima, događajima itd.
Izložbe Dizajn u gradu
Tijekom trajanja projekta COS, Mreža će imati i svoju fizičku ekstenziju u vidu izložbi Dizajn u gradu. Riječ je o seriji izložbi, od kojih će se prva predstaviti javnosti već u drugoj polovici 2019. godine. Svaka od izložbi obrađivat će drugu temu, a odvijat će se na više lokacija, kako u standardnim izložbenim prostorima, tako i u napuštenim gradskim prostorima, stimulirajući građane na šetnju i otkrivanje nekih od najzanimljivijih priča o našem dizajnerskom, umjetničkom, kulturnom i društvenom nasljeđu.
Izložbe Dizajn u gradu kurira radni tim Mreže dizajnerskog sjećanja služeći se arhivskim materijalom koji se priprema za online arhiv Mreže.
Partnerska udruga Bacači Sjenki će za vrijeme projekta provesti tri radionice za građane, karakteristične za njihov dosadašnji opus izravnog uključivanja zajednice u promišljanje svoje okoline kroz sferu umjetnosti i izvedbenih akcija. Planiranim anketama i razgovorima sa stanarima Vitićevog nebodera, kasnije okolišom zgrade Nade Dimić (Moster/Penkala) te sudioničkim izvedbenim praksama namjerava se kroz rad s građanima, ali i stručnjacima i zainteresiranim studentima, opismenjavati javnost za važnost funkcionalne pravde u oblikovanju, ali i potvrđivati da je upoznavanje prakse (oblikovne, stvaralačke, hipertekstualne, itd.) izuzetno važno u svakodnevici građana za njihovo razumijevanje što znači unapređenje života u urbanim aglomeracijama.
Jedan od fokusa Bacača je i takozvani urbani inventar ili urbani namještaj. Uz arhitekturu i prostorno oblikovanje, u kojima je oblikovanje očito i podrazumijevajuće, urbani namještaj je također projektiran i na njega će Bacači Sjenki često tijekom projekta i ukazivati: brojevi kuća, natpisi imena ulica i trgova, nogostupi, zaštitne ograde i stupići parkova/parkirališta/dijelova ceste, potom klupe i oglasna mjesta, ulična rasvjeta i druga rasvjetna vidljiva tijela u javnim i dijeljenim prostorima. To je samo jedan od primjera kako se oblikuje svakodnevica svih građana na razne (ne)predvidive načine.
Izvedbe svakodnevice jedna je od programskih cjelina projekta COS sačinjenog od aktivnosti inkluzivnog tipa usmjerenog na građane kao aktivne dionike kulture dizajna i arhitektonskog oblikovanja, komplementarnih radionicama u organizaciji Bacača Sjenki. Građani će imati priliku govoriti o svojem iskustvu življenja i rada u specifičnim zgradama stambene i javne namjene. Također će sudjelovati i u procesu dokumentiranja te ukazivanja na važnost arhitektonske i dizajnerske baštine u svakodnevnom životu.
Program je zamišljen kao serija javnih tura i razgovora s građanima, stanovnicima pojedinih četvrti i stručnjacima s područja arhitekture i dizajna. Sadržaj je namijenjen lokalnoj zajednici i plan je aktivno uključiti građane u zajedničko otkrivanje i rekreiranje priča o gradu u kojem žive, predmeta kojima su okruženi, ljudima i idejama koje su oblikovale naša viđenja o tome što je kvalitetno i dostojanstveno življenje zasnovano na idealima jednakosti, blagostanja i demokratičnosti.
Program će obuhvatiti akcije svakodnevnog života u Zapruđu, Pučkom otvorenom učilištu i Vitićevom neboderu u Laginjinoj ulici u Zagrebu.
Kamo bez dizajna? jedna je od programskih cjelina projekta COS, a zasniva se na promišljanju ideje zagovaranja dizajna u nesvakodnevnoj svakodnevici. Jednom takvom nesvakodnevnom svakodnevicom bavit će se ova studija slučaja, a odnosi se na boravak pacijenata, posjetitelja i zaposlenika u zdravstvenim ustanovama. Cilj je tijekom dvije radionice detektirati prisutan dizajn na lokaciji, analizirati njegovu funkcionalnost te otkriti potencijalno nove situacije u kojima bi dizajn umanjio probleme korisnika ovog prostora, bilo da je riječ o snalaženju u prostoru, ugodnijoj bolničkoj atmosferi ili funkcionalnijem namještaju.
Program se sastoji od dvije radionice i prezentacijske izložbe. Radionice, od kojih je jedna terenska, istražuju potrebe za dizajnom vizualnih komunikacija, signalistike, urbane opreme i mobilijara u zdravstvenim ustanovama. Sudionici radionice, predstavnici građana i partnerskih organizacija, kroz obilazak će i ispunjavanje ankete, bilježiti svoja opažanja i ocjenjivati postojeću signalistiku, mobilijar u čekaonicama, hodnicima i eksterijeru, te iz prve ruke iskusiti pronalaženje cilja unutar bolničkog kompleksa. Građani, struka i javni sektor zajedničkim sudjelovanjem u ovakvom projektu kreiraju relevantne zaključke temeljem kojih se argumentirano ukazuje na nužnost dizajnerskog promišljanja u javnom prostoru za opće dobro.
Zajedno oblikujemo svakodnevicu jedna je od programskih cjelina projekta COS zasnovanog na ciklusu radionica za 4 kategorije polaznika: za osnovnoškolce i srednjoškolce pripremit će se radionica na temu Design Thinking-a, poslijepodnevne AfterWork radionice namijenjene su odraslim građanima, Međugeneracijske radionice povezuju razne dobne skupine, dok se radionice za Treću životnu dob organiziraju za starije osobe.
Radionice će se pripremati prema rezultatima fokus grupe kako bi se što preciznije utvrdile stvarne potrebe budućih polaznika i njihovih interesa te kreirali novi edukacijski programi. Radionice za građanstvo će se u mjesečnim intervalima realizirati od travnja 2019. do listopada 2020. godine. Vodit će ih članovi udruga ULUPUH i HDD, primijenjeni umjetnici, dizajneri i stručnjaci iz srodnih područja koji će biti izabrani putem javnog poziva.
Obje udruge posjeduju iskustvo u organizaciji i provođenju radionica za građanstvo, a ovaj je projekt prilika da se takve aktivnosti intenziviraju, kao i da članovi udruga steknu nova iskustva u radu s polaznicima. Dio će se radionica realizirati u prostorijama udruga, a dio u Muzeju za umjetnost i obrt ili u iznajmljenim prostorima, poput radionice na temu oblikovanja od keramike.
Muzej za umjetnost i obrt sudjeluje u osmišljavanju radionica kroz aktivnosti muzejskog Pedagoškog odjela koji će sudjelovati u koordinaciji radionica s odabranim voditeljima, asistencijom pri prilagodbi odabranih tema i načina provedbe radionica muzejskoj publici.
Namjera je projekta COS da se program radionica osnaži i nastavi kao kontinuirana aktivnost svih partnera u projektu i nakon njegovog završetka.