Razgovor o arhitekturi i svakodnevici Vitićevog stambenog bloka i okolnog naselja!

Razgovor se održava 2. listopada u 17 sati u Književnom klubu Booksa na adresi Martićeva 14D, a dio je programa Izvedbe svakodnevice u Vitićevom neboderu, u sklopu kojeg se održavaju i tri stručna vodstva kroz svakodnevni život u naselju, zgradi i privatnom stanu.

Razgovor je namijenjen široj publici s ciljem upoznavanja građana i stručnjaka o svakodnevnom životu u jednoj specifičnoj arhitekturi, te uzajamnoj vezi arhitekture i života; na koji način arhitektura definira život, a na koji način život definira arhitekturu. Govorit ćemo o značaju stambenog bloka, kojeg je projektirao šibenski arhitekt Ivan Vitić, kao i drugih primjera stambene arhitekture 50-ih godina u neposrednoj blizini, u kontekstu moderne arhitekture Zagreba.

Ulaz je slobodan!

Sugovornici: Boris Bakal (intermedijalni umjetnik, predstavnik projekta "Vitić pleše"), Tamara Bjažić Klarin (arhitektica i povjesničarka arhitekture), Robert Loher (arhitekt i stanar Vitićevog nebodera) i Sunčica Pleština (savjetnica za odnose s javnošću i stanarka Vitićevog nebodera)

Termin

Srijeda 2. listopada 2019. u 17.00 sati. Predviđeno trajanje razgovora je 2 sata.

Lokacija

Književni klub Booksa

Martićeva 14D

—

Sažete biografije voditelja

Sunčica Pleština rođena je 1973. u Splitu. Diplomirala francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i završila poslijediplomske europske studije na College of Europe u Brugesu, Belgija. Djeluje na područjima međunarodnog razvoja i humanitarnog rada. Od 2004. redovito kao savjetnica za odnose s javnošću surađuje s brojnim međunarodnim (UN, UNDP, USAID) i humanitarnim (Médecins du Monde) organizacijama, posljednjih godina najaktivnije na projektima smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti, te zagovaranja prava na zdravstvenu skrb za izbjeglice i tražitelje azila u Hrvatskoj.

Tamara Bjažić Klarin je viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog rada su arhitektura i urbanističko planiranje Hrvatske u 20. stoljeću s fokusom na modernizacijske procese, razmjenu znanja i javni angažman arhitekata. Autorica je knjiga “Ernest Weissmann. Društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939.” (2015.) i “Za bolji, ljepši Zagreb!” – arhitektonski i urbanistički natječaji između dva svjetska rata” (2019., u tisku). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata i konferencija u zemlji i inozemstvu. Stipendistica je Francuske vlade i Švicarske nacionalne zaklade za znanost zahvaljujući kojoj je bila akademski gost na ETH u Zürichu. Urednica je i ko-urednica dvije knjige, autorica više znanstvenih radova, poglavlja u knjigama, stručnih tekstova, tekstova u katalozima izložaba i enciklopedijskih jedinica. Dugogodišnja je suradnica Hrvatske radio televizije. S Ana Marijom Habjan i Anom Danom Beroš scenaristica je više dokumentarnih filmova i televizijskih emisija o arhitekturi. Autorica je teksta „Kad bi Vas netko zamolio da se predstavite šta biste mu odgovorili? – Ja sam Ivan Vitić” u knjizi Motel Trogir: nije uvijek budućnost ono što dolazi (Zagreb i Eindhoven: Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse i Onomatopee, 2016.) i s Anom Marijom Habjan koscenaristica dokumentarnog filma Ivan Vitić – portret arhitekta (HRT, 2006.).

Robert Jonathan Loher rođen je 1970. u Münchenu. Diplomu je stekao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1998., pod mentorskom palicom prof. Ivana Crnkovića. Od 1998. radi na spomeničkoj baštini u Republici Hrvatskoj s Milivojem Šeganom u tvrtci „Oblikovanje“, zatim partnerski s Branimirom Rajčićem i Petrom Miškovićem na zgradi POS-a u Đakovu, za koju su 2004. dobili godišnju nagradu „Drago Galić“. Od 2003. – 2006. radi u Ljubljani, prvo u uredu Bevk Perović, gdje je sudjelovao u kasnije nagradom „Mies van der Rohe“ ovjenčanom zgradom Fakulteta za matematiko, a kasnije partnerski radi s Andrejom Mercinom u tvrtci „Triiije arhitekti“, uglavnom na zatvorskom kompleksu Dob pri Mirni, gdje su na arhitektonsko-urbanističkom natječaju dobili prvu nagradu. Realizirana su (za sada) tek dva paviljona. U Zagreb se vraća 2006., gdje s Markom Cvjetkom radi na nizu projekata. Krajem 2006. dobivaju prvu nagradu na natječaju za Gradsku sportsku dvoranu Varaždn (danas Arena Varaždin), koja je bila kruna njihove šestogodišnje suradnje. Od 2009 – 2012. radi kao voditelj obnove Rossijeve kolibe u NP Sjeverni Velebit, koja se pokazala iznimnom ne zbog zahvata, već zbog niza drugih okolnosti – logističkih i socijalnih. Od 2012. surađuje s Tomislavom Pavelićem, a polazište našeg rada je projekt „Moja kućica, moja slobodica“, u kojem žele ukazati na to da ne treba graditi puno i velebno, već da je dovoljno imati svoj kutak. Od 2006. – 2009. je web urednik portala Društva arhitekata Zagreb i honorarni asistent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2012. surađuje u Hrvatskoj komori arhitekata, prvo kao vanjski suradnik na određenim programima, a od 2016. je voditelj stručnog usavršavanja pri HKA. Već dvije godine gostuje kao gost-predavač na Fakulteti za gradbeništvo, prometno inženirstvo in arhiekturo u Mariboru.

Boris Bakal je kazališni/filmski redatelj, glumac, producent, intermedijalni umjetnik, interdisciplinarni javni povjesničar, aktivist i pedagog.
Tijekom više od 40 godina karijere stvara kazališne i filmske projekte, predstave, multimedijalne instalacije te pokreće kulturno-socijalno-političke inicijative koje su predstavili i/ili producirali festivali, manifestacije i skupovi u više od 20 zemalja svijeta (između ostalih: Bologna Kulturna prestolnica Europe 2000., Dubrovačke ljetne igre, Praški Quadrienale, Bollwerk Belluard International/Fribourg, Eurokaz/Zagreb, BITEF/Beograd, MESS/Sarajevo, Borštnikovo srečanje/Maribor, Akcent/Prag i INTERFERENCIJE/Cluj, Akademie der Kunste der Welt/Koeln te mnogi drugi). Piše, predaje i objavljivljuje tekstove o društvenim prilikama, umjetnosti i kulturnim politikama u zbornicima, časopisima i dnevnicima u Italiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Srbiji, Belgiji, USA, UK i Nizozemskoj. Kao gostujući predavač izlagao i vodio radionice na više univerziteta (ADU/FF/ALU Zagreb, New York, Columbia/NY, Perugia, SACi-Firenca, Leiden, Exeter, Kent, Bangkok, Prague, Helsinki, Kopenhagen, itd.) te na brojnim simpozijima, konferencijama i tribinama. On je također suosnivač umjetničkih i aktivističkih platformi poput Bacača Sjenki, Orchestra Stolpnik, Letećeg sveučilišta, Antiratne Kampanje Hrvatske te Saveza Operacija Grad. Bacači Sjenki (umjetnička organizacija od 2002, te udruga od 2006) koje vodi od 2001. osvojila su i dobila brojna domaća i međunarodna priznanja i nagrade.

—

O programu

Izvedbe svakodnevice jedna je od programskih cjelina projekta Centar oblikovanja svakodnevice. Čine je aktivnosti inkluzivnog tipa usmjerenog na građane kao aktivne dionike kulture dizajna i arhitektonskog oblikovanja. Građani će imati priliku govoriti o svojem iskustvu življenja i rada u specifičnim zgradama stambene i javne namjene. Također će sudjelovati i u procesu dokumentiranja te ukazivanja na važnost arhitektonske i dizajnerske baštine u svakodnevnom životu.

Izvedbe će obuhvatiti akcije svakodnevnog života u Zapruđu, Pučkom otvorenom učilištu i Vitićevom neboderu u Laginjinoj ulici u Zagrebu. Program je zamišljen kao serija javnih tura i razgovora s građanima, stanovnicima pojedinih četvrti i stručnjacima s područja arhitekture i dizajna. Sadržaj je namijenjen lokalnoj zajednici i plan je aktivno uključiti građane u zajedničko otkrivanje i rekreiranje priča o gradu u kojem žive, predmeta kojima su okruženi, ljudima i idejama koje su oblikovale naša viđenja o tome što je kvalitetno i dostojanstveno življenje zasnovano na idealima jednakosti, blagostanja i demokratičnosti.

—

Izvedbe svakodnevice organiziraju se u sklopu dvogodišnjeg projekta Centar oblikovanja svakodnevice, kojega provode projektni partneri Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Bacači Sjenki, Hrvatsko dizajnersko društvo i Grad Zagreb.

Razgovor se snima i fotografira za potrebe promidžbe projekta. Dokumentacijski materijal se može koristiti neograničeno u online i tiskanim izdanjima vezanima za projekt “Centar oblikovanja svakodnevice”, te u tiskanim i e-izdanjima koje objavljuju HDD ili projektni partneri.

Kontakt: Mia Bogovac, voditeljica projekta, 091 889 4448

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Organizacija razgovora je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Hrvatskog dizajnerskog društva.