Fokus grupa — istraživanje o potrebama i interesima građana za kulturne aktivnosti

U prostorima Studija dizajna u Zagrebu, 14. veljače 2019. godine održano je kvalitativno istraživanje mišljenja građana putem fokus grupe. Na istraživanju je sudjelovalo ukupno 12 građana i građanki.

 

 

 

Iz izvještaja prof.dr.sc. Anke Mišetić:

Projekt Centar oblikovanja svakodnevice ima za cilj utvrđivanje postojećeg stanja i istraživanje mogućnosti uspostave novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi. U skladu s tim od presudne je važnosti povećanje svijesti lokalne zajednice o važnosti i utjecaju dizajna u kontekstu kulture svakodnevnog života građana. Projekt želi uspostaviti model sudioničkog upravljanja Centrom za oblikovanje svakodnevice kojim će se, između ostalog riješiti ranije identificirani problem nedovoljne osviještenosti i uključenosti lokalne zajednice u kulturne sadržaje, s posebnim naglaskom na dizajn i vizualnu kulturu. Osim toga, u planu projekta je i rješavanje nedostatnih kapaciteta različitih udruga i institucija za provedbu sudioničkog upravljanja te rješavanje nedovoljne povezanosti strukovnih organizacija, lokalne samouprave te civilnog društva.

 

 

Nastavno na tri empirijska istraživanja provedena u studenom i prosincu 2018. godine koji su za cilj imali dobiti uvid u procese planiranja, stvaranja i realizacije kulturnih aktivnosti u kojem sudjeluju različiti društveni akteri, u veljači 2019. godine provedeno je kvalitativno istraživanje metodom fokus grupe u svrhu dubinskog istraživanja različitih oblika participacije u kulturi kao interesa i preferencija u kulturnim sadržajima i aktivnostima. U sklopu projekta Centar oblikovanja svakodnevice predviđen je program Učenje svakodnevice koji ima za cilj stavljanje u fokus lokalnu zajednicu i njihove interese i potrebe.

 

 

Upravo je to bilo temeljno istraživačko pitanje ove dionice istraživanja: Kako sudionici, građani, participiraju u kulturnim događanjima i aktivnostima te koja su njihova iskustva, interesi i preferencije. Fokus grupa, kao kvalitativna metoda istraživanja, omogućuje detaljniji i dublji uvid u stavove kroz moderirani razgovor. Osnovni cilj ove metode je potaknuti dubinsku diskusiju da bi se istražili stavovi i vrijednosti sudionika o specifičnoj temi. Upravo je grupna dinamika specifičnost fokus grupe gdje se, za razliku od intervjua, sudionici međusobno potiču na diskusiju.

 

 

Zaključak i preporuke

Sudioničko upravljanje pretpostavlja uključivanje građana, sudjelovanje, umrežavanje i horizontalnu podjelu odgovornosti.

Građani prestaju biti samo publika koja pasivno prima kulturne sadržaje, već postaju aktivni kreatori kulturnih politika, a kultura postaje agens povezivanja u zajednici i time doprinosi i održivom razvoju i kvaliteti života.

Glavne prepreke implementaciji sudioničkog upravljanja su zatvorenost institucija i inertnost građana-pojedinaca.

 

 

Društveni kapacitet za uspostavu participativnog modela u kulturi nije jednak svugdje, već se i ovdje naziru obrisi centralizacije i dominacije velikog grada, zbog čega je između svih gradova, tek Zagreb izdvojen kao grad u kojem bi koncept sudioničkog upravljanja imao izglede za uspjeh.

Građanski odgoj, edukacija, "kapilarno" spuštanje ovlasti za odlučivanje na gradske kvartove, te korištenje postojećih, zanemarenih infrastrukturnih objekata (brownfield) - recept su oko kojega se slažu svi sugovornici fokus-grupe.

Specifične društvene skupine koje bi trebale biti ciljne skupine za uvođenje sudioničkog upravljanja su: mladi, djeca, osobe starije životne dobi, studenti, državni/lokalni činovnici (uprava i administracija).

 

 

Koncept radionica ne bi se trebao usmjeriti isključivo na pojedine specifične grupe, već voditi računa o međugeneracijskoj suradnji kroz radionice, čime bi se postigli različiti socijalni benefiti za pojedince i za zajednicu.

Istaknut je primjer dobre prakse Pučkog otvorenog učilišta, koje uspješno djeluje već dugi niz godina kroz edukativne programe namijenjene različitim polaznicima.

Poželjne teme radionica navedene su u širokom rasponu od plesa, izrade keramike, ekoloških, fotografije i dr. Pri tome, za sudionike fokus-grupe, nije presudna tema, već način organiziranja i provođenja radionica, koji treba biti fleksibilan, uključujući i omogućiti sudionicima kreativno izražavanje, učenje i socijalizaciju. Također, i vrijeme održavanja treba prilagoditi sudionicima različitih obaveza i profila.

Iz toga proizlazi da sudioničko upravljanje, ukoliko želi biti uspješno, ne može biti usmjereno samo na provedbu nekog kulturnog programa ili aktivnosti. Nije dovoljno građanima "servirati" gotov koncept u koji se oni mogu uklopiti sa svojim potrebama i željama, već ih treba uključiti već u najranijoj fazi planiranja radionica, kako bi se kroz sudioničko upravljanje, od prve faze, zajedno definirale teme, mjesto, vrijeme i ciljevi radionica.

 

 

 

 

Ovim putem zahvaljujemo svim sudionicima na suradnji!

Organizacija istraživanja je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Hrvatskog dizajnerskog društva.